« Travanj 2018 » | ||||||
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 |
2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 |
L I N O
VIŠEBOJAC
Moje je ime Višebojac, Lino Višebojac
Lino višebojac u OŠ Siniše Glavaševića iz Vukovara
Vukovar - Lino dobio curu i novi Linograd
„LINO VIŠEBOJAC“ U OSNOVNOJ ŠKOLI SINIŠE GLAVAŠEVIĆA
Zdravi jelovnici školskih kuhinja
VIDEO: Lino dobio curu i novi Linograd
OVAKO: Sljedeći kupac
OVAKO NE: Slijedeći kupac
Prijedlogu s dodaje se navezak a:
Upitni prilozi gdje, kamo i kuda često se poistovjećuju, iako svaki ima svoje značenje:
Često smo u dvojbi riječ internet napisati malim ili velikim slovom.Odgovor smo potražili na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Ženska imena koja završavaju na -ia (Lucia, Mia, Croatia) sklanjaju se tako da se u kosim padežima između i i padežnoga nastavka umeće međusamoglasničko j.
Ako mislimo na šarene zamotuljke ispod drvca na sličici - onda možemo reći da su to božićni darovi ili božićni pokloni.
Stvar koju drugoj osobi dajemo u znak pažnje, nježnosti, zahvalnosti, nazivamo dar ili poklon, dar darujemo i darivamo ili poklon poklanjamo.
Osim toga zajedničkoga značenja, dar i poklon imaju još i svoja posebna značenja.
I blagdan i praznik pripadaju hrvatskomu jeziku, a kada ćemo koju riječ upotrijebiti ovisi o značenju.
Glagoli zahladiti i zahladnjeti dijelom su hrvatskoga jezika, svaki sa svojim značenjem – zahlađenje i zahladnjenje, zahladiti i zahladnjeti ne znače isto.
Predmetci su tvorbeni dijelovi riječi koji se predmeću osnovi riječi i mijenjaju joj značenje. Primjerice, preskočiti (pre+skočiti), prevelik (pre+velik), preblizu (pre+blizu).
Pridjev pismeni znači 'koji je izražen pismom, koji se odnosi na pismo', npr. pismeni zahtjev, pismeni odgovor, pismena provjera znanja.
Glagoli nemoj i nemam, nestajati, nedostajti, nedostati, nenavidjeti (=mrziti) nisu u tom smislu odstupanja. Glagoli nemoj i nemam, nestajati, nedostajti, nedostati, nenavidjeti (=mrziti) nisu u tom smislu odstupanja.
Pravopisno pravilo o pisanju ne ću, niječnice ne rastavljeno od glagola ću, mnogi smatraju bezrazložnim narušavanjem dobro ustaljenih pravopisnih navika, ali mnogi i ne znaju da se išta u pisanju ne ću, neću promijenilo.
Želimo li istaknuti sličnost na raspolaganju su nam izrazi: sličiti, biti sličan te nalikovati, biti nalik.
Česta je i raširena zabluda da Hrvati govore isključivo tisuća a Srbi hiljada pa se međusobno u nas ljudi ispravljaju i prepiru što je "pravilnije". Kada su svojedobno Krležu upitali zašto govori i hiljada i tisuća, odgovorio je: "Zar postoji i treća riječ?" - pa ću je, eto, i spomenuti.