Osnovna škola Siniše Glavaševića

OVAKO: Sljedeći kupac

OVAKO NE: Slijedeći kupac

Prijedlogu s dodaje se navezak a:

Upitni prilozi gdje, kamo i kuda često se poistovjećuju, iako svaki ima svoje značenje:

• prilogom gdje pita se o mjestu na kojemu se tko ili što nalazi
• prilogom kamo pita se za cilj kretanja
• prilogom kuda pita se za smjer kretanja.

Često smo u dvojbi riječ internet napisati malim ili velikim slovom.Odgovor smo potražili na mrežnoj stranici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Ženska imena koja završavaju na -ia (Lucia, Mia, Croatia) sklanjaju se tako da se u kosim padežima između i i padežnoga nastavka umeće međusamoglasničko j.

Ako mislimo na šarene zamotuljke ispod drvca na sličici - onda možemo reći da su to božićni darovi ili božićni pokloni.

Stvar koju drugoj osobi dajemo u znak pažnje, nježnosti, zahvalnosti, nazivamo dar ili poklon, dar darujemo i darivamo ili poklon poklanjamo.

Osim toga zajedničkoga značenja, dar i poklon imaju još i svoja posebna značenja.

I blagdan i praznik pripadaju hrvatskomu jeziku, a kada ćemo koju riječ upotrijebiti ovisi o značenju.

Glagoli zahladiti i zahladnjeti dijelom su hrvatskoga jezika, svaki sa svojim značenjem – zahlađenje i zahladnjenje, zahladiti i zahladnjeti ne znače isto.

Predmetci su tvorbeni dijelovi riječi koji se predmeću osnovi riječi i mijenjaju joj značenje. Primjerice, preskočiti (pre+skočiti), prevelik (pre+velik), preblizu (pre+blizu).

Točno/netočno...

Pridjev pismeni znači 'koji je izražen pismom, koji se odnosi na pismo', npr. pismeni zahtjev, pismeni odgovor, pismena provjera znanja.

Glagoli nemoj i nemam, nestajati, nedostajti, nedostati, nenavidjeti (=mrziti) nisu u tom smislu odstupanja. Glagoli nemoj i nemam, nestajati, nedostajti, nedostati, nenavidjeti (=mrziti) nisu u tom smislu odstupanja.

Pravopisno pravilo o pisanju ne ću, niječnice ne rastavljeno od glagola ću, mnogi smatraju bezrazložnim narušavanjem dobro ustaljenih pravopisnih navika, ali mnogi i ne znaju da se išta u pisanju ne ću, neću promijenilo.

Želimo li istaknuti sličnost na raspolaganju su nam izrazi: sličiti, biti sličan te nalikovati, biti nalik.

Česta je i raširena zabluda da Hrvati govore isključivo tisuća a Srbi hiljada pa se međusobno u nas ljudi ispravljaju i prepiru što je "pravilnije". Kada su svojedobno Krležu upitali zašto govori i hiljada i tisuća, odgovorio je: "Zar postoji i treća riječ?" - pa ću je, eto, i spomenuti.